0 Comments
Aktivnosti projekta potaknule su dvanaestoricu učenika Industrijske strojarske škole na djelovanje i iniciranje djelovanja usmjerenog k ostvarenju ciljeva održivog razvoja i održivog društva u cijelosti. Ciljevi održivog razvoja trebaju se poučavati u svakoj školi kako bi učenici bili aktivni sudionici svijeta u kojem žive i kako bi bili inspirirani da poduzmu konkretne akcije. Poučeni tim iskustvom učenici sudionici projekta su, uz mentorstvo svojih nastavnica i razrednica prof. Ive Bojčić i prof. Ivane Macan, na satima razrednog odjela svojim kolegama iz razreda prezentirali e-Knjigu o ciljevima održivog razvoja sa svim sadržajima koji su do sada stvoreni u okviru našeg projekta. Iskoristili su i razradu 17 globalnih ciljeva održivog razvoja pomoću 17 pitanja u aplikaciji Wordwall koju su pripremili nastavnici i učenici Gimnazije Vukovar. Svaki učenik 2.e i 3.e razreda Industrijske strojarske škole zavrtio je virtualni kotač sreće te dobio jedno pitanje o kojem je morao promisliti i ponuditi svoja rješenja s obzirom na problematiku. Nakon te aktivnosti učenici su bili spremni suočiti se sa zabavnim izazovom koji je kreirala prof. Sanja Pavlović Šijanović iz Gimnazije „Vukovar“. Učenici su u EscapeRoomu koji sadrži pet izazova provjerili koliko su dobro upoznali globalne ciljeve održivog razvoja za što su dobili priznanje u obliku certifikata.
U sklopu 5. aktivnosti, korištenjem brojnih izvora, istražili smo 17 globalnih ciljeva održivog razvoja. Proučili smo i na Padlet zidu zabilježili temeljne značajke svakog pojedinog cilja kao i njihovu međusobnu povezanost. Svaki je učenik izabrao jedan ili više ciljeva i za izabrani cilj/ciljeve na Padlet zidu zabilježio izdvojene informacije ili sadržaje. Tako je naš Padlet zid obogaćen brojnim edukativnim sadržajima, video zapisima, poveznicama na postojeće sadržaje, fotografijama i umnim mapama i kao takav čini bogatu kolekciju podataka na koju ćemo se uvijek moći vraćati i u njoj tražiti poticaje u izvršenju daljnjih aktivnosti.
Izradili smo eKnjigu pod nazivom „The Sustainable Development Goals (SDGs)“ u kojoj se nalaze svi radovi nastali u 5. aktivnosti.
Kreirali smo zabavnu aktivnost u obliku EscapeRoom-a putem kojega je svaki učenik mogao provjeriti koliko je dobro upoznao Globalne ciljeve održivog razvoja. EscapeRoom sadrži 5 izazova te ukoliko se uspješno savladaju, učenika na odredištu čeka zasluženi certifikat! Aktivnost je obrazovna i zabavna a uključuje korištenje igrifikacije za podizanje svijesti i aktivne uključenosti u pružanju doprinosa ostvarenja ciljeva agende za 2030.
O našem projektu objavljen je članak u Školskim novinama! Prije početka sedme aktivnosti još jednom pozivamo sve projektne partnere da sa svojim učenicima aktivno obilježe Dan činjenja dobrih djela!
Želja nam je aktivno doprinijeti obilježavanju ovoga dana, tako što ćemo sudjelovati u učinkovitim lokalnim akcijama i na taj se način pridružiti nositeljima globalnih promjena kako bismo stvorili pozitivne promjene u svojoj zajednici i našem svijetu. Stoga, dragi projektni partneri, organizirajte razne aktivnosti sa svojim učenicima i učinite dobro djelo 3. travnja! Kao uvod u našu sljedeću projektnu aktivnost, pozivamo učenike da se uključe u akciju digitalnog čišćenja, kako bi brisanjem nepotrebnih digitalnih podataka smanjili svoj digitalni otisak i njegove negativne posljedice na okoliš. Preko polovice stanovništva na Zemlji koristi internet i oblake. Vrlo često nismo ni svjesni da korištenjem oblaka stvaramo virtualni “otpad” zbog kojeg se povećavaju emisije CO2 koje su usporedive s emisijama svjetske zrakoplovne industrije. Nepotrebne e-poruke, datoteke, aplikacije, duplikati fotografija i videozapisa predstavljaju digitalni otpad i naš digitalni otisak. U posljednje dvije godine proizveli smo više podataka od svih civilizacija do sada, a svake godine internet i njegovi povezani sustavi proizvedu 900 milijuna tona ugljičnog dioksida (CO2). Digitalno čišćenje ima snažan i pozitivan učinak na naš stvarni okoliš a čišćenje digitalnog otpada oslobađa prostor u spremištima za pohranu u uređajima i u "virtualnim oblacima", što ih čini bržima, štedi vrijeme i električnu energiju. Svatko od nas može sudjelovati u aktivnostima digitalnog čišćenja tako što će:
Svjesnost o zagađenju koje uzrokuju online navike ljudi postaje sve važnija tema, a akcije digitalnog čišćenja nove verzije akcija čišćenja okoliša.
Na području Republike Hrvatske rezultate svog digitalnog čišćenja možete prijaviti kroz online obrazac https://bit.ly/3K4g6TJ do 1.4.2022. Iskoristite ovu priliku, očistite svoj digitalni otpad, osvijestite online navike, smanjite digitalni otisak i uvedite redovitu digitalnu higijenu. Učenici Anadolijske škole Yunus Emre istraživali su 17 ciljeva održivog razvoja izvršavajući 5. aktivnost. Da bi predstavili istraživanje, svoje su avatare, koje su pripremili pomoću bitmoji web2 alata, povezali s speakpic web2 alatom. Zatim su snimke pretvorili u obrazovne prezentacije pomoću web2 alata canva . Odradili su izvrstan posao. Sve su povezali i thinglink web2 alat. Osim što su istražili ciljeve održivog razvoja, naučili su kako koristiti nove web2 alate. Molimo kliknite na sliku ispod... Ovo su neke od snimki: Učenici Industrijske strojarske škole u drugom obrazovnom razdoblju šk. god. 2021./2022. uključeni su u višegodišnji projekt Turističke zajednice grada Zagreba i Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade „Kultura turizma“. Voditeljica projekta za Školu, uz ravnatelja Nenada Pavlinića, nastavnica je Iva Bojčić. Prof. Bojčić je, u suradnji s prof. Ivanom Macan i voditeljicom praktične nastave Kristinkom Lemaić, organizirala brojne aktivnosti koje će sustavnom edukacijom podići svijest učenika o vlastitom gradu i upoznati mlade s turističkim, kulturnim i prirodnim potencijalima Zagreba. Projekt je na nivou Škole nazvan „Read Zagreb, live Zagreb“, a kako bi aktivnosti učenika bile u skladu s nazivom, učenici su uz stručno vodstvo obišli Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu (NSK). Učenici su saznali da je NSK središnja knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu. Kao stožerna ustanova hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja, NSK je javna ustanova od nacionalnog značenja čiji je vlasnik i osnivač Republika Hrvatska. Knjižnica obavlja knjižnične i informacijske djelatnosti nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu te znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi izgradnje i razvoja knjižničnog sustava Republike Hrvatske. U sve to učenici su imali priliku uvjeriti se uživo, a u neformalnom razgovoru s djelatnicima NSK učenici su podijelili iskustva izrade već treće kućice za knjige, male slobodne knjižnice koje rade na principu „Posudi, čitaj i vrati ili doniraj knjigu“. Djelatnici NSK pohvalili su učenike za aktivan doprinos isticanju važnosti pisane riječi te načinu na koji žele učiniti knjigu dostupnu svima i potaknuti građane na čitanje. Djelatnici NSK iskazali su interes da donacijom knjiga obogate male slobodne knjižnice, a posebno kućicu za knjige koja je trenutno u izradi u okviru projekta „Kultura turizma - Read Zagreb, live Zagreb“. Jednako zanimanje kao posjet NSK-u, kod učenika je izazvala i šetnja središtem Zagreba te posjet Muzeju iluzija. Učenici su imali priliku za intrigantno vizualno, osjetilno i edukativno iskustvo. Oduprli su se gravitaciji u kosoj sobi, doživjeli kako im se prijatelji, pa čak i nastavnice u pratnji pred očima povećavaju, izgubili su se u beskonačnosti Sobe ogledala te su se u konačnici konačno popeli na strop i podvig ovjekovječili fotografijom u Obrnutoj sobi Uživali su u najvećoj zbirci holograma u ovom dijelu Europe, zagledali se u svaku optičku iluziju i dobro promotrili svaku instalaciju. One su sjajan, zaigran podsjetnik da naše pretpostavke o svijetu koji vidimo ponekad stvarno jesu samo to – pretpostavke! Voditeljica razgledavanja u Muzeju iluzija pobrinula se da učenici nauče mnogo o vidu, percepciji, ljudskom mozgu i znanosti te da bolje razumiju zašto oči vide stvari koje mozak ne razumije. Učenici Industrijske strojarske škole u odjelima školske radionice vrijedno nastavljaju s izradom kućica za knjige i vesele se novim aktivnostima u projektu „Kultura turizma - Read Zagreb, live Zagreb“.
Svake godine 22. ožujka obilježava se Svjetski dan voda (World Water Day ili World Water Day). Ideja za njegovo obilježavanje izražena je na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju, održanoj 1992. u Rio de Janeiru.
Od ove godine 22. ožujka se u Armeniji obilježava i kao službeni Dan hidrologa. Glavni ciljevi Svjetskog dana voda su:
Dan činjenja dobrih djela globalni je dan koji ujedinjuje ljude iz više od 100 zemalja kako bi učinili dobra djela za dobrobit drugih i našeg zajedničkog planeta. Od 2007. godine milijuni ljudi iz tisuća zajednica, organizacija i tvrtki svake se godine udružuju kako bi volontirali i činili dobro.
Želja nam je aktivno doprinijeti obilježavanju Dana činjenja dobrih djela, tako što ćemo sudjelovati u učinkovitim lokalnim akcijama i na taj se način pridružiti nositeljima globalnih promjena kako bismo stvorili pozitivne promjene u svojoj zajednici i našem svijetu. Organizirajte razne aktivnosti sa svojim voditeljima i učinite dobro djelo 3. travnja! Polako se bližimo završetku naše 5. aktivnosti. Rok za postavljanje sadržaja na padlet zid je 31. ožujak 2022. nakon čega ćemo započeti sa sljedećom aktivnosti. U međuvremenu, kreirali smo zabavnu aktivnost putem koje možemo provjeriti koliko smo dobro upoznali Globalne ciljeve održivog razvoja. Oblikovali smo EscapeRoom koji sadrži 5 izazova. Zadatak je uspješno savladati svih 5 izazova. Ukoliko se točno odgovori na sva pitanja, igrača na odredištu čeka zasluženi certifikat! Aktivnost je obrazovna i zabavna a uključuje korištenje igrifikacije za podizanje svijesti i aktivne uključenosti u pružanju doprinosa ostvarenja ciljeva agende za 2030.
EscapeRoomu: Global goals of sustainable development SDGs pristupa se putem poveznice: https://bit.ly/EscapeRoomSDGeTwinning Naša partnerska škola iz Armenije sudjelovala je na natjecanju MATEM արդ organiziranom povodom Međunarodnog dana matematike. Od više od 160 sudionika bili su među 21 najboljih.
Srednja škola broj Karmirgyugh proslavila je Međunarodni dan matematike, i Dan broja Pi. Događaj je završio pričom o Pi Ti, a na kraju je odsvirana pjesma Pi Pi.
Budući da Pi ima poznatu približnu vrijednost od 3,14, od 1988. godine, 14. dan 3. mjeseca slavi se kao "SVJETSKI PI DAN". Na 40. zasjedanju Generalne konferencije UNESCO-a, 26. studenog 2019. 14. ožujka proglašen je i Međunarodnim danom matematike. Dan, koji je gotovo praznik za matematičare, obilježava se raznim aktivnostima koje se odvijaju tijekom dana. Svake se godine najavljuje nova tema kako bi se začinilo slavlje, potaknulo kreativnost i osvijetlile veze između matematike i svih vrsta polja, koncepata i ideja. Tema Međunarodnog dana matematike 2022. je Matematika ujedinjuje. Učenici Anadolske gimnazije Yunus Emre obilježili su ovaj dan raznim aktivnostima u školi. Zahvaljujući ovom događaju, koji će obogatiti naš projekt, ovaj poseban dan matematike ostat će u sjećanju kako članovima projekta, tako i ostalim učenicima naše škole.
Učenici Industrijske strojarske škole izradili su drobilicu za plastiku te nizom suradničkih aktivnosti doprinijeli ciljevima održivog razvoja. Koncept održivog razvoja podrazumijeva proces postizanja ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i okolišnih zahtjeva, kako bi se osiguralo “zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe”. Od 1987. godine, kada je na ovaj način definiran u Izvještaju Svjetske komisije za okoliš i razvoj pa do današnjeg dana, održivi razvoj postao je jedan od ključnih elemenata u formuliranju i provođenju razvojnih politika u svijetu. Operacionalizacija koncepta i njegova primjena u praksi rezultat su kako teorijskih, tako i političkih težnji usmjerenih prema osiguravanju dugoročnog razvoja ljudskog društva bez narušavanja ravnoteže u okolišu.. Zašto se ciljevi održivog razvoja trebaju poučavati u svakom vrtiću i školi? Djeca i mladi trebaju učiti o svijetu u kojem žive i trebaju biti aktivni sudionici kako bi bili inspirirani da poduzmu konkretne akcije. U prikupljanje plastičnog otpada, njegovom usitnjavanju, topljenju te ulijevanju u kalupe kako bi se izradili reciklirani privjesci, bila su uključena djeca od vrtićke do srednjoškolske dobi i to iz Dječjeg vrtića „Radost“, Osnovne škole „Žuti brijeg“, Učeničkog doma Ivana Mažuranića te Industrijske strojarske škole. Održivi razvoj zahtijeva upravljanje otpadom u skladu s načelima zaštite okoliša, društvene prihvatljivosti i ekonomičnosti. Može se smatrati općim suglasjem da otpad najprije treba izbjegavati, a kružno gospodarstvo model je proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna i što dulja vrijednost proizvoda. Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada. Kružno gospodarstvo može pomoći ublažiti dva ključna problema - ograničenost resursa i klimatske promjene. Akcijski plan UN-a sa 17 ciljeva prvi je globalni sporazum za održivi razvoj i očuvanje našeg planeta. Usvojeno je 17 pojedinačnih ciljeva, ali oni su međusobno povezani. Primjerice, ne možemo se boriti protiv siromaštva ako se ujedno ne borimo i protiv klimatskih promjena koje utječu na globalnu opskrbu hranom. Ako se dobro gospodari otpadom, otpad postaje vrlo vrijedan izvor sirovina. Najpoželjnija opcija zapravo je prestati stvarati otpad, a kada to nije moguće, ostali prihvatljivi izbori uključuju ponovnu uporabu, recikliranje i obnavljanje, dok je odlaganje najmanje prihvatljiva metoda gospodarenja otpadom. Otpad koji se ne može izbjeći treba ponovno uporabiti koliko god je to moguće uz uravnotežene ekološke i ekonomske uvjete. U tu ga je svrhu posebno važno odvojeno skupljati (po vrstama) na mjestu njegovog nastanka, s dvostrukom namjenom:
S obzirom na činjenicu da se stvaranje otpada od plastike ne može u potpunosti izbjeći te s obzirom na otpad od plastike koji se odvojeno skuplja u Industrijskoj strojarskoj školi (ISŠ), nije iznenađujuće što su učenici ISŠ-a pokazali interes za izradu drobilice za plastiku. Svrha ovog uređaja usitnjavanje je plastičnog otpada kako bi se od usitnjene plastike mogao izraditi granulat potreban za proizvodnju recikliranih plastičnih predmeta. Učenici ISŠ-a još nemaju injektor koji plastični granulat, dovođenjem topline, transformira u tekuće stanje kako bi se ulijevanjem u kalupe mogli izraditi reciklirani uporabni predmeti, no imaju odličnu suradnju s Učeničkim domom Ivana Mažuranića čiji su djelatnici Ivana Šepetavec i Petar Ćurko sa svojim vrijednim timom učenika rado prihvatili poziv za suradnju te izradili reciklirane plastične privjeske. Plastični otpad nije prikupljan samo u ISŠ-u, već su rado pomogla djeca i djelatnici Dječjeg vrtića „Radost“ zahvaljujući ravnateljici Vesni Marić koja se uvijek rado odazove aktivnostima u kojima djeca i njihovi roditelji aktivno doprinose konceptu održivog razvoja i njegovoj primjeni u praksi. Istog je razmišljanja i Veljko Kordić, ravnatelj OŠ „Žuti brijeg“ čiji učenici su također uključeni u suradničke aktivnosti kojima doprinosimo ciljevima održivog razvoja. Djeca i mladi uključeni u suradničke aktivnosti konkretnim djelovanjem učili su o svijetu u kojem žive, a reciklirani plastični privjesci bit će odličan podsjetnik na uspješno proveden aktivnosti. Na koje sve načine učenici i djelatnici Učeničkog doma Ivana Mažuranića doprinose ciljevima održivog razvoja, možete pogledati na poveznici.
Sve opisane suradničke aktivnosti, malen su, ali važan doprinos razumijevanju koncepta održivog razvoja jer su ciljevi održivog razvoja navigacijski sustav za postizanje budućnosti kakvu želimo. Oni služe kao kompas koji označava naš smjer i nude nam kartu i pokazatelje za mjerenje našeg napretka kako bismo osigurali dugoročni razvoja ljudskog društva bez narušavanja ravnoteže u okolišu. |